zemla.gif (24934 bytes) ZVESTIA.COM mezxunarodju zvestis i gazet Mezxunarodju zvestis i gazet:
obiektivju i neutralju raportenie
Slavsk jazika     Kirilik  cxislos zemla.gif (24934 bytes)
START

Letters - Bukvas

============
Protislaviansk terorizm.
2004-09-06: So svoi teror-aktis proti civilju obitatelis Rosiaf, podcxas August i Septembr 2004, teroristis deklarili voina ne tolk proti Rosia no tozx proti celoju Slavianstvo. Posle tot teror-aktis vse Slavianis imajut obviazenie mobilizit vse svoi cxlovekju, voinaju no naivazxnuo vse svoi mozg-silas dla pokorenie protislaviansk terorizmuf. Slavianis ne mozx borbat proti islamnikis, bo mnoguo cxestju i dobrju Slavianis vo Balkania i vo Jugju Rosia es tozx islamnikis. No Slavianis dolzx borbat proti vse vonju silas ktor zlo-upotrebijut i podstrekajut neskolk naivju slavju islamnikis abi borbali i smertili svoi vlasnju ludis i narod. Pravdapodobuo nai-produktivju borba proti tot islamju ekstremnikis bi bil zaderzxenie i zaklucxenie onivoi imamnikifs. Esli bi tot teroristis znali zxe posle onivoi teror-aktis onivoi imamnik bu zaklucxilju, oni bi bolsx dolguo obdumali esli ucxinit teror-akt ili ne. I esli bi imamnik tozx znal zxe esli jegoi ucxnikis ucxinijut teror-akt zxe on bu zaklucxilju, posle on bi bil bolsx ostrozxju sxto on gvorijt svoi ucxnikifs. Sankcias proti teroristju imamnikis ziavijut plus produktivju cxem sankcias proti onivoi rodzinis.

Lidice.
"Ne bu dolguo vremit i mi bu slisxit razlicxju, vsekak virazxilju i v sistemifs raz-detaililju izvinenies, vimolvkas i umivanie om vse tamsxto Nemcis podcxas tut voina tak bezprimeruo, nehumanuo zlocxinili." (Dr. E. Benesx, bilju Cxeh-Slovakju prezident, om 10. Juni, 1945, u mogila Lidiceju muzxifs.)

Kto bu nasledit Rosia?
2005-06-24: Ibo pravoslavju Rosianis vimirajut plus i plus bistruo, i ni Rosju guverie ni Pravoslavju cerkov probijt to koncit, sleditelis voprosijut kto bu polucxit, kto bu nasledit Rosia ot Pravoslavju Rosianis? Li Japonis, Cxinanis, Koreanis, Germanis, Judaistis ili Musulmnikis? Edinju etnikju grup vnutr Rosia ktor imajt prirodju visxenie populaciaf vzamen nizenie es Musulmnikis. Judaistis imajut tozx visxenie populaciaf no usled konvertenie Pravoslavju Rosianifs i ne usled prirodju rastenie. Vo rocx 2005 Rosju demografju katastrof dosagil novju visx gda Rosia utratijt sto ludis kazxd cxas ili dva i pol tisicx kazxd den. Ibo vo musulmju cxastis Rosiaf populacia rastijt no vo Pravoslavju cxastis populacia velm bistruo nizijt, glavnju pricxin tut katastrofuf ziavijt Pravoslavju cerkov Rosiaf i toi eksploatenie i nedostacx podporuf dla Pravoslavju rodzinis.

Tainju voina
2005-03-25: Posle Sovietju pobed nad fasxizm, USA i zapadju Europ nacxili Mroz-Voina proti Slavianis, specialuo proti Rosianis. Posle USA-ju tainju sluzxbas razdelili i nisxtovili Sovietsoiuz, ofisuo tozx koncil Mroz-Voina. No posle koncenie Mroz-Voinaf proti Slavianis, USA-ju tainju sluzxbas realuo ne prinali peresmirie no prodolgili svoi voina proti Slavianis i proti Rosia. Tut novju voina imenijt Tainju Voina. Tainju Voina nacxil polnuo posle razbitie Sovietblokuf i Sovietsoiuzuf. Socxast Taijnju Voinaf es simulenie priatelstvof i sorobenief so Rosia podcxas tainuo USA-ju tainju sluzxbas i tainju voiskos nabijut plus i plus kontrol Rosju ekonomiaf, Rosju masaju medialifs, Rosju politiaf. Uspeh Tainju Voinaf zavisijt ot simulenie priatelstvof i sotrudief. Tak podcxas Rosju tainju sluzxbas spatijut ili rovnuo zima-spatijut, USA-ju tainju sluzxbas imajut razkritju dorog. USA-ju sxpionis i agentnikis, podcxas simulenie sorobenief i priatelstvof mozx delat sxto hcejut. Planit, financit i organizit razlicxju "revolucias". Podporit i financit Kavkazju teroristis, i usled nai-novju dokazis planit razdelenie Europju i Azju Rosiaf vo dva cxastis. Probudij Slavianstvo! Probudij Rosia! No perv dolzx probudit Rosju tainju sluzxbas.

Kto obkradil Rosianis?
2005-03-17: Do dnes Rosianis, vse Rosianis ne tolk milionis bedaju Rosianifs, voprosijut kto onif obkradil, kto es otvetju za tut-vremju situacia gde neskolk giga-dolarnikju oligarhnikis kontrolijut bolsxost Rosju bogatstvof podcxas milionis inju Rosianifs zxiznijut vo beda. Kto razdaril Rosju bogatstvo i kto izbiral "oligarhnikis"? Anatolij Cxubais. Podcxas vrem razkradenief Rosju bogatsvof, podcxas vrem tvorenief "oligarhnikifs" Anatolij Cxubais vedil takzvanju "privatizenie", i on es otvetju dla tot naivelju razboinie vo histor nasx planetuf. I tper so podpor ot tot oligarhnikis Cxubais i jegoi SNS probijt kradit ot Rosianis i politju svobod. Tut utro Cxubais i jegoi banda simulili i scenali "probka ubitief" proti Cxubais abi polucxili vnimaie Rosju izvolitelifs. Soglosuo so raportis jegoi bandaf tut utro "neznalju napaditelis 40 km ot Moskva bez-uspehuo probili smertit Rosju torgnik i politnik Anatolij Cxubais". Pocxti neposreduo posle tut simulitju "napadenie" Cxubais oglosil zxe znajt kto prikazil jegoi smertenie. Neutralju sleditelis podozrejut zxe tut "probka" ne bil realju i zxe bil tolko scenalju abi visxil jegoi popularost i popularost ot jeg podporitju parta SPS. Jegoi priatel, politju terorist i veditel SPS, Boris Nemcov, neposreduo oglosil zxe tut scenalju "probka smertenief" imal politju motiv. No es velm podozreju zxe nikto bil ni smertilju ni poranilju i zxe nikai "napaditel" bil (or bu) naidilju. Politju teatr i politju terorizm.

Rosia imajt izber.
2005-03-18: Podcxas dnesju Putinvoi vstretie so Sxroder, Sxirak i Rodriges, Rosia derzxijt vse askartas. Gde prinalezxijt Rosia, gde es Rosju buvrem? Rosia imajt izber: sodinit so Cxina i India, ili sodinit so Europsoiuz. Sodinenie so Cxina i India predlozxijt plus dobrju mozxostis dla Rosju ekonomia ibo Cxina i India imajut bistruo rastitsju ekonomias podcxas Europsoiuz stagnacijt. Europsoiuz bez Rosia imajt nikai buvrem. Vo Europsoiuz bez Rosia ekonomia bu stagnacit i mensxit, podcxas Cxinaju i Indju ekonomias bu rastit. Europsoiuz bez Rosia bu ostatit dvaju klasju oblast pod kontrol ot USA-ju ekonomia i politia. Europsoiuz bez Rosia bu bez silaju strategju obrona proti vonju napadenies. Rosia imajt velm mnoguo sxto mozx predlozxit Europsoiuzuf ili dla Cxina i India. Esli Rosia bu sodinit so Cxina i India, tot triugolik Rosia-Cxina-India bu statit podcxas sledju 20 rocxis nai-nai-silaju oblast Vsetuf, ekonomuo i voiskouo. No esli Rosia bu sodinit so Europsoiuz, Europsoiuz-Rosia imajt mozxost statit nai-silaju oblast Vsetuf. Kto bu razsudit i resxit bu-vrem Vsetuf? Tolk Rosia i Rosju sxtatvedenie imajt vse askartas, tolko Rosia mozx resxit ktor oblast Vsetuf bu vigrat ekonomju i voiskoju dominirenie: Rosia-India-Cxina ili Rosia-Europsoiuz? Esli Rosia bu sodinit so Europsoiuz, Rosia imajt mozxost, prevju raz nedavnju historiaf, sodinit vse Slavianis - vnutr novju razsxirilju Europsoiuz. I posle nasx sodinenie, mi bu potrebit tozx edinju jazika: Slovio.

Politju terorizm.
2004-11-24: Novju tip terorizmuf pridil na Vset. Politju terorizm ucxinilju na bez-oruzxilju zlo-informilju populacia ot dobruo trenilju i financilju politnikis, ili politju teroristis podporitju ot mezxunarodju manipulnikis skroz masaju medialis. Naidobrju primer polit-terorizmuf es prezidentju izvolba vo Ukrainia, gde nezavisju dla-narodju politnik, gospic Janukovicx konkuril proti dobruo trenirilju i ot zagrancju manipulnikis dobruo financilju polit-terorist Juwxenko. Polit-terorizm proti Ukrainia bil davnuo planitju i dolguo pred-gotovilju ot proti-slaviansk manipulnikis i ot pokoriteli, ktor trenirili Juwxenko i jegoi nai-blizju pomocnikis i ktor obecxali Juwxenko bogatstvo za pokorenie i raz-kradenie Ukrainiaf. Zagrancju manipulnikis imajut tper rovnuo OBSE (OSCE) pod svoi kontrol i zlo-upotrebijut OBSE dla uklonju i ne-obiektivju raportis, takak izhod-opinanalizis Ukrainju izvolitelis. I pozdue upotrebijut tot uklonju opinanalizis takak "dokaz" zxe onivoi marionetju polit-terorist "vigral" izvolba, i dla podstrekanie grodnikju voinaf. Juwxenko es velm jasnuo podkupilju polit-terorist i dolzx bi zaklucxilju takak inju teroristis.  LINK

Demografju katastrof.
Ludis vo vse slaviansk krainis sovremuo prezxivajut demografju katastrof i vimiranie onivoi narodifs, rovnuo vimiranie celoju Slavianstvof. Pricxinis vimiranief Polakju, Rusju, Ukrainju, Belarusju, Horvatju, Slovakiu, Cxehju, Macedonju, Serbju, Bosnju, Slovenju i Bulgarju narodifs es mnoguo. 1) Bezsumnuo razlicxju slavju religias nesijut naivelju vinost za tut katastrof. Tot religias dolzxbi berit primer ot Mormonistis, gde duhnikis aktivuo podporijut mnog-deteju rodzinis. Vo kazxd Mormonistju cerkov imajut specialju komnatis dla detes, i detes es vitatju pramuo vo cerkov podcxas bozx-sluzxba, i nikto es rusxilju esli detes slezijut ili krikijut. Vo mormonistju cerkovis detes es prinatju i vitatju bez izklucxenie. Mormonistis tozx podporijut velju rodzinis so mnoguo detes so darenie dengi i eda, takak so gledanie truduf. 2) Sxtat dolzxbi podporit rodenie detefs so bolsxju dengiju darenies. No abi tut dengis ne bili zlo-upotrebitju izklucxit rodzinis bez osvetenie. 3) Rekrutit vse muzxis i zxenis dla 4-rocxju voisko-sluzxba, no za kazxd dete oprostjt 1-rocx sluzxbaf. Na primer rekrutnik ktor imajt 3 detes dolzx vipolnit tolk 1 rocx vzamen 4 rocxis sluzxbaf, i rekrutnik so 4 detes dolzxbi but kompletuo svoboditju ot voina-sluzxba. 4) Medialis dolzxbi pokazit krasost bremenju zxenifs, i poucxit bremenju zxenis gordost za to zxe mozx darit novju zxizn. 5) Sudis razsuditsju opeka detes razvoditsju roditelis dolzxbi vsegda automatuo podat opeka pervju 2 detes dla otec, i tolk posle razsudit opeka dalkjusx detes. Bo zxenis razresxijut skolk detes hcejut imat, esli bi znali zxe pervju 2 detes vsegda automatuo bu polucxit otec, tagda zxeni bi hceli imat bolsx cxem 1 ili 2 detes. No tapocx rodzinju sudis automatuo podporijut zxenis, zxenis znajut zxe nepotrebijut imat bolsx cxem 1 ili 2 detes abi polucxili opeka. Dla prezxitie Slavianstvof, vse zdrovju slavju zxenis dolzx imat prinaimensx 3 ili 4 detes. Esli bi sxtatvedenie, medialis i religias prinali tut rekomendenies, tamgda bi viresxili sovremju politju, ekomonju, demografju i inju problemis vo Slaviansk krainis.
2004-11-15 Podcxas prosxlju 3 rocxis iz Rosia bili "eksportilju" ili kidnapilju bolsx cxem 45 tisicx detes dla usvoienie ot zagrancju rodzinis i bandis. Tut eksportenie i prodazx detes slucxil podcxas vrem gda Rosia perezxivajt demografju katastof ktor ogrozijt bezopasost i rovnuo prezxitie Rosiaf.
2004-11-07 Soglosuo so nainovju statist Rosija utratijt bolsx cxem din milion ludis kazxd rocx. Tut demografju katastof es naivazxnju grozba dla Rosju bezopasost i prezxitie. Rosju sxtatvedenie, Rosju prezident i Pravoslavju Cerkov nesijut glavnju otvetost za tut katastrofju i velm vazxnju situacia.

Mucxenie polit-zaklucxnikifs.
2004-08-02: Mezxunarodju skandal o mucxenie i zloupotrebenie Irakju polit-zaklucxnikifs ot USA-ju voisko pokazijt tolk malju cxast zverzlofs ktor ucxinijt USA-ju voisko i USA-ju sxtat proti vse politzaklucxnikifs. Politzaklucxnikis vo Guantanamo, Irak, Afganzem i USA es standarduo muxcitju so gromkju i bezpriemju muzik, velm jasnju svetlo, grozitju ot opasju sobakis, otodevilju i nagju popred mucxitelis, tiranitju, molotitju, znasilitju, itd. Tot vse so ofisju pozvolenie i znanie ot naivisxju sxtatju veditelis, vklucxuo generalnikis, ministris i prezident. Gda bu tot USA-ju veditelis sudvoditju za zverzlos proti ludstvo? Otec din obvinilju USA-ju voiakuf (Jeremy C. Sivits) skazal zxe jegoi sin tolk sledil instrukcias, no ne skazal cxoi instrukcias.

Slovio, produkt internetuf.
Pred tisicx rocxis vse Slavianis imali odnakju jazika. Usled razprestrenie Slavianifs na ogromju oblastis iz tot jazika tvorili bolsx cxem dvanades dialektis, i usled razlicxju kulturju obvlivenies, kazxd Slaviansk dialekt tvoril svoi sposob pisanief. Poskroz razlicxju pisanie, razlicxju azbukvas i razlicxju dialektis do ne-davnost Slavianis razumili drug druguf.
Podcxas posledju dvades rocxis, posle priehanie komputorifs i internetuf, mexzu-slaviansk komunikacia statil plus i plus problemju. USA-ju firma Microsoft ktor nabil dominirju poza vo programenie, imal nikai interes podporit mezxu-slaviansk komunikacia.  Vo modernju Vset komputorifs i internetuf, vzamen blizenie Slaviansk dialektis i vzamen dobrjuvenie mezxu-Slaviansk komunikaciaf, Slavianis statili plus i plus razdelilju. Slavianis uzx ne mozxili dogvorit pramuo so svoi jazikas, no bili prinudilju ucxit inju, ne-slaviansk jazikas. Vo dnesju Vset, slavianis pisajut drug druguf upotrebits inju jazikas, takak Angloio, Germanio ili Esperantio.
Tut problemis mezxu-slaviansk komunikaciaf prinudili modernju Slavianis tvorit novju, prostju, universalju Slaviansk jazika, ktor mozxuo pisat i cxitat na vse komputoris, i ktor razumijut 400 milion ludis bez ucxenie. Tut novju jazika imenijt Slovio, i es plus prostju dla ucxenie cxem libktor inju Slaviansk jazika ili cxem Angloio, Germanio ili Espanio. Slovio jazika bil tvorilju vo internet, so pomoc ot komputoris, so pomoc ot modernju elektronju programis i elektronju slov-knigis. Razlicxju Slavianis, iz celoju Vset, iz vse Slaviansk narodis, skroz internet dogvorili i pomocili drug druguf izberit slovis i gramatia ktor es prostju i razumimju dla nai-mnoguo Slavianis.
Slovio, nai-novju i nai-modernju jazika Vsetuf, es razumimju dla 400 milion Slaviansk ludis i uzx imajt tisicxis ne-slavianis ktor ucxijut tut prostju jazika. Tisicxis ludis vo severju i jugju Amerik, vo Azia, vo Afrik, vo Europsoiuz ucxijut modernju Slaviansk jazika - Slovio. Slovio rodil vo internet, slovio es produkt internetuf, i umozxijt plus prostju komunikacia dla vse narodis, dla vse ludis nasx planetuf.

Irakju sudis.
2004-08-09: Usled trenirenie ot svoi USA-ju kontrolitelis, Irakju ne-izvolilju marionetju sxtatvedenie zlo-upotrebijt sudis dla kontrol i dla nisxtovenie svoi nezavisju, nekontrolitju politju opozicia i opozicju partas. Na primer pred neskolk mesiacis tot sudis obvinili nazavisju duhnik Muktada al-Sadr iz ubitie inju (marionetju) duhnikuf. Tper obvinili odnakju sudis dva veditsju politnikis iz razlicxju zlo-cxinis. Pocxti sovremuo obvinili gospic Ahmed Cxalabi i jegoi plemenic gospic Salem Cxalabi iz falsxenie i iz ubitie. Takai podobju takticx es normalju vo USA dla nisxtovenie vse politju opoziciaf. Vo USA politju opozicnikis es zustrelilju na ulca, ili obvinilju iz razlicxju izmislilju obvinenies takak: znasilie, pedofilia, ubitie, prodazx narkivof, i podobuo.

Stranju legionis.
2003-12-22: Francju "Stranju Legionis" es dobruo znalju vo celoju Vset. Francju Stranju Legionis naemajut izklucxuo stranju (ne-Francju) muzxis, legionnikis, kak uniformatju kontrakt-voiakis dla zagrancju voinas. Naprotiv, Amerikju (USA-ju) "Stranju Legionis" es tainju legionis ktor tozx naemajut izklucxuo stranju (ne-USA) muzxis i zxenis, no kak bez-uniformatju, tainju legionnikis. USA-ju bez-uniformatju legionnikis ne es treniritju kak voiakis no kak  marionet-politnikis, marionet-zxurnalistis, marionet-torgnikis. Tut bez-uniformaju USA-ju Stranju Legionis tihuo vtorgijut vo cielju krain. Posle vtorgenie tvorijut politju partas, kupijut gazetis, TV-kanalis i postupuo nabijut celoju kontol om krain. Primeri USA-ju marionet-politnikis i partas: Mikulasx Dzurinda i Eduard Kukan (Slovakia), Saakasxvili (Gruzia), Zoran Dzxindzxicx (Serbia), Boris Nemcov i Grigori Javlinski (Rusia)...  LINK

Sibir i Kosovo.
2004-06-18: Pocx es Sibir i Kosovo podobju? Li imajut Sibir i Kosovo podobju buvrem? Kosovo es rodju mesto Serbju naroduf. Vo Kosovo nacxil modernju Serbju narod i historia. No Serbis, takak inju Slavianis, es velm terpimju, lubezju i gostpriemju ludis i narod i vitali priehanie glodju i bedaju ludis iz sosedju Albania. Posle neskolk desrocxies, tapocx Albanis imali plus detes cxem Serbis, iz Albanju mensxost statil bolsxost, i Serbis statili mensxost vo svoi vlasnju krain. Podobju situacia mozx statit vo Sibir. Cxinaju sxtatvedenie poslajt tisicxis Cxinaju rodzinis cxerez granc vo Sibiruf ili vo "severju Cxinaf". Tapocx Cxinaju rodzinis imajut plus mnoguo detes cxem Rusju rodzinis, posle neskolk rocxis Rusju bolsxost vo Sibir mozx statit mensxost. I gda Cxinanis imajut bolsxost mozxijut prostuo cxerez izvolba izberit nezavisimost ot Rusia i sodinenie so Cxina. Vse bez voina, prostuo skroz razmnozxenie i "demokratju" izvolba. Kak mozx Rusia obronat? Perv dolzx Rusia podporit velju rodzinis, i mlodju muzxis ktor imajut cxir ili bolsx detes svobodit ot voiskoju sluzxba. Sovremuo vovodit voiskoju sluzxba dla zxenis ktor imajut mensx cxem cxtir detes. Podnimanie detes prinesijt bolsx bezopasost dla Rusia cxem voiskoju sluzxba dla vse.

Modernju Nero.
Iz historju pogled Busx bu vstupit vo historia vo odnakju kategoria takak Nero. Nero vo svoi vrem tozx imal mnoguo poklonnikis ktor dumali zxe nisxtovenie Rimuf i nisxtovenie Rimju kulturuf i pamiatnekifs bili poklonimju. Busx imajt tozx mnoguo poklonnikis ktor dumajut zxe palenie Bagdaduf i nisxtovenie Bagdadju i Irakju muzeifs i kultur bili poklonimju i izvinimju. Mozxuo zxe vo Nerovoi vrem tozx egzistil nekai "Sadam" ktor "prinudil" Nero palit Rim i Rimju kultur. Busx tozx otskazajt svoi otvetost za nisxtovenie Bagdadju muzeifs i tisicxrocxies kulturju sbereniefs, no tot nisxtovenie bil usled jegoi napadenie Bagdaduf. Jegoi voiakis bezproblemuo mozxili ohronat  Neftju ministrdom, no "nemozxili" ohronat plus vazxnju Irakju muzeis.

Cxislo 11.
2004-03-15: Pocx es cxislo 11 takai znacxju dla terorizm? Amerikju partizan, gero i svoboditel Timothy McVeigh (Timoti Mekvei) bil smertilju ot USA-ju sudis om 11-ju Jun 2001. Tocxnuo tri mesiac posle tot, om 11-ju September 2001 bil nisxtovilju Vsetju Torgju Centr (WTC) vo Nov-Jork. Om 11-ju Marec 2004 bil nisxtovilju Madridju poezd. Om 11-ju Novembr 2004 umiral Jasr Arafat. Om 11-ju Novembr 1983 bil nisxtovilju letidlo nad Sxkotia. Pocx cxislo 11? Es vse tut deianies nekak poviazju? Sxto simbolijt tut cxislo dla Arabju ludis? Sxto esxte pridijt om 11-ju den?

Politju utisk.
Vo Stalinvoi Sovietsoiuz politju protinikis bili zaklucxilju vo psihiatrju institutis ili izgnalju vo Sibirju gulagifs. Sovremuo, vo USA, politju protinikis bili zaklucxilju za "pedofilia", "znasilie" i za "narkivos"; ili prostuo strelalju i smertilju na Amerikju ulcas ot "neznalju" zlocxinitelis. Tper politju protinikis vo celoju Vset es zaklucxilju i osudilju bez dokazis, prostuo za podozrenie iz "terorizm" ili za "podstrekanie" terorizmuf. Takai netocxnju i sxirju obvinenies es mozxuo "dokazit" pocxti vsektor neudobju politju protinikuf.

Amerikju falsx-demokratia.
Posle parlamentju izvolba vo Rusia vo December 2003, bil mozxuo slisxit razlicxju kritikenie ot USA-ju sxtatvedenie. Na primer zxe partas platilju i trenirilju ot USA ("Jabloko" i "Pravju Soiuz") ne imali spravedlivju sxans izvolenief. I pocx vo USA imajut tolk "Demokratju" i "Republikju" partas sxans izvolenief? Skolk partas es vo USA-ju parlament? Gda imali USA nezavisimju prezident? Gda imali vo USA-ju parlament inju partas krom "Demokratju" i "Republikju"? I pocx USA-ju sredokis masa informenief darijut sxans i vrem tolk dla "Demokratju" i "Republikju" partas? Pocx Amerikju sxtatvedenie ne gvorijt zxe vo USA es realuo tolk din parta: "Demo-publikju" parta, ktor es kontrolitju ot odnkaju ludis ktor kontrolijut vse sredokis masa informenief? Vo dnesju Rusia es bolsx demokratia i mensx cenzur cxem vo USA.  LINK

Bananju republikis.
USA-ju voisko imajt neskolk otdelis: voda-voisko, vozduh-voisko, zem-voisko, primor-voisko i tainju marionet-voisko.Vo posledju storocxie Amerikju politnikis nabili mnoguo znanie o tvorenie, podporenie i kontrolenie om marionetju rezximis vo Sredju Amerik. Usled tot kontrolenie i eksploatenie, Sredju Amerik statil din iz naibedaju oblastis zemlaf, poki USA statil din iz naibogatju krainis. Tot Amerikju znanie upotrebijut dnes Amerikju politnikis dla tvorenie marionetju rezximifs vo Sredju i Vostokju Europ, vo Sredju i Jugju Azia, i vo inju oblastis zemlaf. Amerikju tainju sluzxbas stoianuo iskajut mlodju ludis, iz razlicxju krainis i trenirijut tut ludis dla marionet-politnikis, marionet-zxurnalistis, i marionet-torgnikis. Posle trenirenie, USA poslajut celoju grup, celoju marionet-polk vo cielju krain, gde cxlenis om tut marionet-polk razdelijut dla svoi specialost. Nektor tvorijut "svobodju nezavisju gazetis", inju tvorijut "svobodju nezavisju politpartas", i esxte inju tvorijut "svobodju nezavisju firmas". Naivnikis nevidijut zxe vse tut "nezavisju i svobodju" vo Amerik prosvetilju "politnikis, zxurnalistis, torgnikis..." es realuo voiakis vo tainju marionet-polk, i zxe tut voiakis poslusxijut tolk svoi marionet-polkovnik, ktor koordinijt svoi voiakis, dla din ciel: polnju kontrol om krain, om sxtatvedenie, om voisko, om ludis, om cenzur. Poki vse cxlenis om tut marionet-polk es dobruo platilju ot USA, poki vse sorobijut i pomocijut voiak voiakuf, inju pravdauo nezavisju politnikis, zxurnalistis, gazetas, torgnikis i firmas ne imajut sxans. I kazxd marionet-polkovnik poslusxit tolk svoi general vo USA, ktor koordinijt mnoguo inju marionet-polkis vo mnoguo razlicxju krainis. Afganzem, Slovakia i Gruzinia uzx es bananju republikis. Irakju ludis es "ugovoritju" so USA-ju oruzxie prinat marionetju-sxtatvedenie. Gda statijut tozx Polakia i Rusia bananju republikis? Mozxuo ne ostatijt mnoguo vrem...  LINK

Bush = humorist.
USA-ju prezident G. W. Busx es naiznalju humorist na zemla bo Busx gvorijt zxe on hce prinesit "Amerikju demokratia" vo Irak, Iran i inju sxtatis. Ot era ubitief om Prezident Kenedi vo Amerik es nikai demokratia. Amerikju politia, glosenie i Amerikju sredokis masa-informenief es kontrolilju ot odnakju ludis. Amerikju gazetis i inju sredokis masa-informenief es cenzurilju plus cxem vo libktor inju kontinent. Sxes milion zaklucxnikis vo USA, i tisicxis vo Guantanamo es naidobrju dokaz Busxvoi demokratia. Demokratia ili pseudo-demokratia?  LINK

Europju sodinenie.
Bez Rusia Europ bu vsegda slabju, zavisimju ot USA i pod USA-ju kontrol. Tolk so Rusia mozx Europ statit polnuo nezavisimju vel-sila. No kto blokijt sodinenie celoju Europuf, vklucxuo Rusia? 1) Amerikju politnikis, 2) Germanis. Pocx blokijut Germanis sodinenie so Rusia? Tapocx Germanis ne zapomnili svoi zxelanie kontrolijt Europ i kontrolijt celoju Vset. Germanis hce dominirit Europ, i posle celoju Vset. Postupju sodinenie Europuf, bez Rusia, umozxijt Germanis nabit plus i plus dominirenie Europuf, i slabjuvit Rusia, rusju ekonomia, i rusju zasluzxilju mesto vo sodinju Europ. Zxaluo, Germanis ne razumijut zxe tot egoizmju politia es falsxju, tapocx tot politia vredijt ne tolk Rusia, no celoju Europ, i realuo celoju Vset.

Sodinenie Cxinaf.
Cxinanis gvorijut mnoguo razlicxju narecxes i normaluo Cxinanis iz din oblast ne razumijut ludis iz inju oblast. Razdel mezxu Cxinaju narecxes es bolsx velju cxem razdel mezxu razlicxju Slavju jazikas. Razdel mezxu Pekinju i Sxangaiju narecxes es bolsx velju cxem razdel mezxu Rusio i Macedonio. Poskroz tot fakt Cxinanis gvorijut zxe vse Cxinanis es din nerazdelimju narod, i sledijut "Doktrina om Edinju Cxina".  Tot doktrina zudelal Cxina plus silaju, i sodinju. Zxaluo, Slavianis ne imajut "Doktrina om Edinju Slavzem", i tapocx mi es razdelilju, slabju i borbame drug druguf. Realuo, mi Slavianis es din nerazdelimju narod, so din nerazdelimju historia, do din nerazdelimju kultur, so din nerazdelimju jazika, so mnoguo narecxes.

Kretis i cxervis.
Sxto es politju kretis i cxervis? To es ludis, agentis, ktor vstupijut vo razlicxju politju partas so ciel razrusxit tot parta, so ciel abi tot parta bezpobedila vo izvolba, abi inju, marionet-parta onivoi kolegifs vigrala izvolbaf. Na primer, vo Slovakia bil bolsx cxem 12 rocxis SNS-parta (Slovakju Narodju Parta) din iz naisilaju partas. SNS-parta stanil dla ohrona slovakju naroduf, slovakju jazikaf, slovakju kulturuf. SNS imal 2 silaju veditelis: Ana Malikova, Jan Slota. SNS imal dobrju sxans igrat vazxnju rola vo Slovakju parlament i politia. Dva cxervis, Sulovsky i Oberhauser (tainuo platilju ot za-grancju silas) vstupili vo SNS abi nisxtovili tot parta, i tot partaf sxans izvolbaf. Pred parlamentju izvolba vo 2002, tut dva cxervis so falsxju nepravdaju informenie tolk podstrekali i razdrazxili Malikova proti Slota i Slota proti Malikova, zxe pricxinili razdelenie SNS-partaf. Kratju vrem pred izvolba iz SNS-parta formili 2 partas: SNS i PSNS, i logikuo, nikai vigral potrebju 5% dla parlament. Esli oni bi ostatili sodinju, oni bi vigrali bolsx cxem 8% vo izvolba i statili parlamentju parta. Tapocx cxervis razdelili SNS, koalicia marionet-partafs, vedilju ot Dzurinda i Kukan, nabili kontrol parlamentuf i krainuf.  LINK

Protislavianizm es rasizm.
Ofisuo USA i Europju Sodin imajut proti-rasizmju politia. No realuo, Slavianis, slavju jazikas, slavju kulturis, slavju rodzinas imajut nikai ohrona ot diskriminenie i utisk vo Amerik i vo Zapadju Europ. Mi dolzx stoianuo viraznit zxe protislavianizm es tozx rasizm, zxe utisk i eksploatenie om Slavianis vo Amerik i vo Zapadju Europ es neterpimju rasizm. Mi dolzx sodinit, sorabotat, pomocit drug druguf, i spol borbat proti utisk om nasx ludis i nasx kulturis vo celoju Vset. Protislavianizm es rasizm!

Izvolbaju teatr.
Kak es mozxuo zxe vo USA-ju izvolbas vigrajut tolk Demokratnikis ili Republiknikis? Pocx ne vigrajut inju partas, pocx vo USA-ju parlament es tolk "Demokratnikis" i "Republiknikis"? Tugde es obiasnenie. Vo USA imajut prostju izvolbaju regulenie, ktor bezumozxijt vigrat inju partas krom "Demokratju" i "Republikju". Tot regulenie imenijt "Vigratel berijt vse" ("winner takes all"). So tut regulenie, vo kazxd oblast vigrajt tolk din parta, i vse inju partas proigrajut vse. Tut regulenie nisxtovijt malju partas, i posle neskolk izvolbas ostatijut tolk dva ili tri partas. I posle neskolk desrocxies ostatijut tolk dva politju partas, takak vo USA. Dnes, vo USA ne imajut realuo svobodju izvolbas, tapocx vse ludis znajut zxe tolk "Republiknikis" ili "Demokratnikis" imajut nekai sxans vigranief. I tapocx vo dnesju USA ludis ne izvolijut inju partas krom Demokratju ili Republikju partas, tapocx nikai inju parta imajt nekai sxans, i ludis ne hcejut utratit svoi glos dla bez-sxansju partas. I kai politju razdel es mezx USA-.ju Republiknikis i Demokratnikis? Realuo, nikai. Realuo Republiknikis i Demokratnikis es tolk din parta: Repu-Demokratju parta (ili Demo-Republikju parta), ktor es realuo kontrolitju ot odnakju ludis. Odnakju ludis ktor kontrolijut ne tolk Repu-Demokratju parta no tozx vse "svobodju i nezavisimju" sredokis masaju informenief.  LINK

Oligarhizm.
2004-04-11: Mnoguo desrocxies bil vostoku i jugju Europ pod komunizm. Posle koncenie komunizmuf ludi ocxekali svobod i demokratia, no polucxili nesxto inuo. Sovremju politju i socialju sistem vo posle-komunistju krainis ne es komunizm, ne es kapilalizm ne es demokratia - no es oligarhizm. Sxto es oligarhizm i kto es oligarhis? Oligarhis ne es kapitalistis, ne es torgnikis, ne es rinoknikis, ne es izdumatelis. Oligarhis es tolk kradnikis, obmannikis ktor zloupotrebili perehodju period, mezxu komunizm i voln-rinokju demokratia. Vo tot kratju period oligarhis grabili bogatost posle-komunizmju narodifs i obmanili milionis prostju ludis. Kak es mozxuo zxe podcxas takai kratju vrem iz nisxto oligarhis statili nai-bogatju ludis na celoju Zemla? Uverenuo ne iz vlasnju, cxestju, tverdju robenie. I sxto es oligarhizm? Oligarhizm es upravenie i sxtatvedenie ot neizvolilju oligarhis. I proti-oligarhizm es politju dviganie proti sila oligarhifs.

USA-prezident Nemcov ;-)
2003-12-21: SPS predsiditel Boris Nemcov, i Jabloko predsiditel Grigori Javlinski oglosili zxe bu kandidatit vo Amerikju prezidentju izvolba 2004, bo Rusju izvoliteli otkidali oba, i bo oba imajut nikai sxans vo Rusju prezidentju izvolba. Nemcov i Javlinski dumajut zxe imajut bolsx sxans vigrat vo USA-prezidentju izvolba. Mnoguo scxastie, dla uspeh Nemcov i Javlinski! Ostatijt din vopros: kto bu sledju prezident USA: Nemcov ili Javlinski? Uverenuo vo USA imajut svobodju sredokis masa informenief, zxe Boris? Probij!  LINK

Poranimost demokratiaf.
Realju demokratia, es velm poranimju, i es prostuo kontrolitju ot malju bogatju grupis ili ot zagrancju silas. Realju parlamentju demokratia, takak sovremuo egzistijt vo neskolk Europju krainis, gde mnoguo politju partas proti-konkurijut, imajt neskolk slabju mestos. Vo realju demokratia es velm prostuo tvorijt novju i novju partas. Tozx partas ktor ne imajut realju politnikis, no ktor es veditju ot naemalju, platilju, aktor-politnikis, i ktor vipolnijut zxelanies svoi sxefifs. Dla ohrona demokratiaf mi dolzx kompromisit. Pervju mozxost es dva-partaju politju sistem takak vo USA. Dva-partaju sistem predvratijt tvorenie marionetju partafs kontrolitju ot zagrancju silas. Dvaju mozxost es sistem podobju Sxveicarju sistem, gde imajut parlament, no vzamen din prezidentuf imajut siem-cxlenju prezidentju grup. Oba sistemis imajut stroguo kontrolitju sudis, i upotrebijut sudis dla politju kontrol i dla kontrol zagrancju grupifs i politju protigrupifs. Proslavju mnog-milionju (Dolaris) resxenies USA-ju sudifs es realuo upotrebitju dla utisk politju grupifs, ktor posle utratenie svoi dengis, ne imajut spravedlivju sxans konkurenief vo politju izvolbas.  LINK

Kto kontrolijt Euronews?
Plus i plus cxastuo Euronews.net probijt vlivit politju deianie vo Sredju i Vostokju Europ. Vse deianie vo Sredju i Vostokju Europ es "belju" ili "cxernju", vse Sredeuropju i Vostokeuropju politpartas i politnikis es "dobrju" ili "zloju". Euronews.net probijt bolsx i bolsx resxit i skazat pogleditelis ktor es "dobrju" ili "zloju" partas i politnikis, nadezxits vlivit izvolbas i politju deianie vo tut oblast. Ostatijt vazxnju vopros: kto es realuo pozad Euronews.net, ktor osobas, kto realuo resxit soderzxenie Euronews programuf i Euronews zvestifs? Uverenuo nikai ludis iz Slavju krainis, no ludis ktor hcejut kontrolit i utiskit Slavju krainis i narodis.  LINK

zvestia.com = mezxunarodju zvestis i gazet   zvestia.com = mezxunarodju zvestis i gazet
Linkijte so nams!

Slavsk jazika     Kirilik 

 

 

Linkis:
http://www.web-turkey.com/uk_gazete_europe_russia.html

 

Website topics: SLAVIC LANGUAGE NEWS, OBJECTIVE NEWS, WORLD NEWS, OBJECTIVE REPORTING, SLOVIO LANGUAGE, UNIVERSAL SIMPLIFIED ALL-SLAVIC LANGUAGE RUSSIAN RUSSISCHE SERBISCH SERBIAN CROATIAN KROATISCH KROATISCHE SPRACHE SLOWAKISCHE SPRACHE SLOVAKISCHE SPRACHE OSTEUROPAISCHE SPRACHEN NOVOSTI PRAVDA PRAVDAPLUS PRAVDA+ PRAVDAPLUS.COM IZVESTIA GAZET GAZETA GAZETIS EXPRESS NEWS NOWOSTI TSCHEHEI TSCHECHISCHE SPRACHE TSCHECHISCHE NACHRICHTEN ALLE NACHRICHTEN

031215

031215